Nogomet je jedan od najzahtjevnijih sportova što se tiče izdržljivosti. Ni jedan sport ne traje tako dugo, bez regularnog dijela odmora kao nogomet. U današnjem nogometu igrači moraju trčati ili sprintati svih 90 minuta utakmice.
Prosječna distanca koju igrači pretrče igrači za vrijeme utakmice iznosi 11 do 13 kilometara. To je naravno isprekidano različitim intervalima trčanja i odmora. Distanca koju igrači pretrče također ovisi o poziciji igrača. Nijedan igrač na svijetu ne trči kontinuirano ovu distancu, bez obzira na tempo igre.
U nogometu variraju različiti intenziteti i trajanja rada/odmora. Nijedan igrač bez obzira na nivo ne može sprintati bez prestanka, ali poboljšanje aerobnog kapaciteta će utjecati na postotak maksimalne brzine koja se može ponavljati. Dobar aerobni kapacitet je ključ za kvantitetu (broj sprintova u utakmici) ili kvalitetu (bez usporavanja) sprintanja u intervalima.
Intervali se mogu jednostavno podijeliti u osnovne kategorije:
• Hodanje. (Naprijed - nazad).
• Lagano trčanje. (Naprijed, nazad i u stranu).
• Intenzivno trčanje. (Naprijed, nazad i u stranu).
• Maksimalni sprint. (Naprijed, nazad i u stranu).
Postotak rada ovisi o poziciji igrača:
| Prikaz kretnji igrača prema pozicijama (%) | |||
| Aktivnost / pozicija | Obrambeni igrači | Igrači sredine | Napadači |
| Hodanje | 36% | 31% | 29% |
| Lagano trčanje | 41% | 38% | 35% |
| Intenzivno trčanje | 17% | 20% | 23% |
| Maksimalni sprint | 6% | 11% | 13% |
Očito je da se sve ove distance odnose na prosjek za svaku poziciju i svaki tim će imati igrače koji odstupaju od ovih postotaka.
Mnogi treneri definiraju nogomet kao igru ponavljajućih sprintova, što je kriva interpretacija budući da igrači hodaju ili lagano trče uz sprintanje i još druge različite pokrete.
Postoji još jedna definicija koja uz gore navedene intervale rada ili faze u igri navodi i sekundarne pokrete kao što su:
1. Skok za loptom (glavom ili neki drugi pokret).
2. Startovi na loptu na podu, po zraku ili oboje.
3. Fizičko držanje protivnika ili protivnike, dok trči, žonglira ili kontrolira loptu.
4. Kombinacija svega gore navedenog.
Postotak rada ovisi o razini igrača ili pojavi umora, što je direktno povezano sa fizičkom pripremljenosti igrača. Najveće prednost fizički pripremljenog igrača je u tome što može podnijeti isti ili viši intenzitet duži period igre, bez osjetnog pada u snazi.
Znakovi upozorenja za nogometaše:
- Slaba aerobna pripremljenost smanjuje mišićnu snagu.
- Narušava koordinaciju i reflekse.
- Otežava koncentraciju.
Sve gore navedeno moramo dobro razumjeti da bi napravili program treninga izdržljivosti nogometaša. Ove treninge treba bazirati na stvarnim zahtjevima igre, sa njihovim slučajnim varijablama i nijansama.
Cilj svakog trenera je da uz gore navedene informacije i statistiku da pozitivno utječe na fizičku pripremljenost igrača bez obzira na nivo kojem igra.
Nogomet je igra sa vremenskim ograničenjem, stoga rad po šablonu dolazi u obzir uz poštivanje gore navedenih detalja.
Nema komentara:
Objavi komentar